Home > KULTURA I ISTORIJA > Novi izraz u digitalnoj kulturi: ŠTA JE TO BRAIN ROT

Novi izraz u digitalnoj kulturi: ŠTA JE TO BRAIN ROT

Svake godine Oxford bira reč koja najbolje odražava društvene, kulturne i jezičke trendove. Za 2024. godinu, ta reč je „brain rot“ – izraz koji u sebi sažima sve ono što nas okružuje: preopterećenost informacijama, uticaj digitalnih tehnologija na um, i neprekidnu borbu sa sadržajem koji oblikuje naš način razmišljanja.

Tekst koji sledi napisala je Jelena Radović, marketing stručnjak i master sociologije, koja kroz svoj specifičan pogled na društvene fenomene analizira kako je ovaj izraz postao deo svakodnevnog vokabulara i šta on zapravo znači za savremeno društvo

Brain rot je navodno pogoršanje mentalnog ili intelektualnog stanja osobe, posebno kada se posmatra kao rezultat prekomerne konzumacije materijala (danas posebno online sadržaja) koji se smatra trivijalnim ili neizazovnim. Takođe: nešto što se karakteriše kao verovatni uzrok takvog pogoršanja.

Iz ugla sociologa i psihologa, „brain rot“ (doslovno „truljenje mozga“) se često koristi kao metaforički izraz za negativne efekte koje trivijalni ili prekomerni sadržaji mogu imati na kognitivno i mentalno stanje pojedinca. Ovo stanje se povezuje sa smanjenjem kritičkog mišljenja, koncentracije i sposobnosti rešavanja kompleksnih problema, a može imati i šire društvene posledice.

Sociološki pogled:

1. Devalvacija intelektualnih vrednosti: Društva u kojima trivijalni sadržaji dominiraju često zanemaruju kritičko mišljenje i obrazovanje. Ovo može stvoriti površnu kulturu u kojoj se više ceni zabava nego intelektualni razvoj.
2. Efekat na društvene odnose: Prekomerna upotreba digitalnih platformi može dovesti do otuđenja. Ljudi provode manje vremena u smislenim razgovorima i interakcijama licem u lice.

3. Normativni pritisak: U današnjem društvu postoji pritisak da se bude „u toku“ sa viralnim sadržajem, što može podstaći ljude da troše vreme na trivijalnosti, zanemarujući sopstvene intelektualne i emocionalne potrebe.

Psihološki pogled:

1. Preopterećenje informacijama: Kada osoba konzumira previše sadržaja, posebno onog koji ne zahteva razmišljanje (poput beskonačnog skrolovanja društvenih mreža), dolazi do kognitivnog zamora. Mozak se teže fokusira na dublje ili kompleksnije zadatke.
2. Zavisnost od dopamina: Konzumacija lako dostupnog i zabavnog sadržaja (meme, kratki video klipovi) može stvoriti zavisnost, jer mozak luči dopamin kao nagradu. Ovo može otežati uživanje u „sporijim“ ili intelektualno izazovnijim aktivnostima.

3. Smanjena pažnja: Konstantna stimulacija vodi do skraćenja pažnje i otežava sposobnost duboke koncentracije na važne aktivnosti, kao što su učenje, čitanje ili rad.

„Brain rot“ nije medicinski termin, već simbolički izraz za degradaciju mentalnih kapaciteta usled prekomerne konzumacije površnog sadržaja.
You may also like
Savremena oprema za STEM obrazovanje: Devet škola širom Srbije unapređuje nastavu

Leave a Reply