U seoskim sredinama čak 84 odsto žena nema nikakvu nepokretnost na svoje ime, a tradicija i običaji u Srbiji i ekonomska situacija značajno su doprineli lošijoj poziciji žena, posebno u ruralnim krajevima, pokazuje istraživanje NALED-a i kompanije PwC.
Žene bez vlasništva nad stanom ili kućom teže ostvaruju ekonomsku nezavisnost, a zabrinjava i to što je u selima i dalje prisutna svest da nisu deo roditeljskog doma, pa se i same odriču prava na udeo ili nasledstvo u korist braće i sinova.
Sticanje nekretnina otežava činjenica da žene u Srbiji u proseku imaju za oko 8.000 dinara niže plate od muškaraca, a na selu je svaka druga formalno nezaposlena i samo 7,4 odsto njih poseduje zemlju, objavljeno je na sajtu NALED-a.
“Istraživanje je potvrdilo da je situacija u selima znatno lošija nego u gradovima. Tek svaka šesta žena u ruralnim krajevima upisana je u katastar, dok je na nivou cele Srbije svaka četvrta žena vlasnica ili suvlasnica nekretnine. Vlasništvo na nepokretnosti je za njih važan preduslov da budu samostalnije i da, primera radi, na osnovu te nekretnine podignu kredit i započnu sopstveni posao, kaže Jasmina Radovanović iz NALED.
Brojke Republičkog geodetskog zavoda (RGZ) pokazuju napredak u odnosu na 2018. To je rezultat Zakona o postupku upisa u katastar nepokretnosti i vodova iz jula 2018. godine na inicijativu NALED-a.
“Uvedena je automatska registracija zajedničkog vlasništva nad nekretninama stečenim u braku, osim ako se radi o posebnoj imovini jednog od supružnika kada je potrebno da takvu imovinu supružnik indentifikuje u izjavi overenoj kod javnog beležnika. Čest je slučaj da muškarac uzima kredit za stan, na osnovu čega se upisuje kao vlasnik nepokretnosti. Činjenica je da žene, u tom slučaju, od svoje zarade plaćaju ostale životne troškove ili čak i kada nisu zaposlene, obavljaju većinu poslova u domaćinstvu, što im daje pravo na udeo u imovini stečenoj u braku. Vidljivost oba supružnika kao vlasnika nepokretnosti u evidenciji katastra pruža dodatnu zaštitu kako vlasnicima nepokretenosti tako i trećim licima u slučaju raspolaganja istom“, objašnjava Radovanović.
Analiza sprovedena tokom projekta o rodnoj ravnopravnosti u katastarskoj evidenciji pokazuje da u Srbiji, uključujući i ruralne i urbane sredine, ima gotovo 25 miliona evidentiranih nepokretnosti, od čega žene poseduju u celosti ili imaju udeo u 6,43 miliona.
Žene su upisane kao jedine vlasnice u 13,95 odsto nekretnina, a kao suvlasnice u oko 12 odsto. Oko 25 odsto muškaraca u Srbiji poseduje stan, dok je procenat žena koje imaju tu nekretninu 14,6 odsto.